Umirovljenica koja radi pola radnog vremena: "Nakon svega ću imati još nižu mirovinu"

Naime, nakon što radom na pola radnog vremena 'podeblja' svoj radni staž i ispuni uvjete za starosnu mirovinu, iznos njezine mirovine bit će manji nego što je sada.

"S 58 godina sam 2020. otišla u prijevremenu mirovinu u koju nikad nisam planirala otići. Tipična hrvatska priča", započinje Goranka Fejer svoju priču.

Objašnjava nam kako je tvrtka u kojoj je dotad radila bila uništena kada ju je preuzeo novi vlasnik, a stotinjak radnika, skupa s njom, postalo tehnološkim viškom.

Dotad je već skupila 38 godina radnog staža jer je počela raditi još kao studentica. No odlaskom u prijevremenu mirovinu prvi puta se, kaže, suočila s apsurdima i nepravdama izračuna mirovine.

Niža mirovina zbog zagubljenih platnih lista

"Tijekom radnog vijeka imala sam dvije godine radnog staža koje su mi priznate u staž, ali je za te godine zagubljena većina mojih platnih lista. I to ne mojom krivnjom jer je u prostorijama tvrtke bila poplava i te su platne liste uništene. Stoga mi je izračun koeficijenta za te dvije godine staža bio katastrofalan - 0,2. U Mirovinskom su mi kod tog izračuna stavili sav ukupan prihod u te dvije godine na koji su plaćani porezi i doprinosi u omjer s 12 prosječnih plaća u državi. Staž su mi priznali, to nije sporno, ali zašto mi onda bar nisu stavili koeficijent 1, a ne 0,2? A kod istog sam poslodavca radila i prethodnih i kasnijih godina i imala puno veću plaću pa se uz malo razuma i dobre volje to ne bi tako obračunalo. Iz HZMO-a su mi samo poslali novi izračun mirovine i odgovor s masom zakona, paragrafa i njihovih internih pravilnika. Bila sam kod pravnika koji mi je rekao da je to nažalost tako, iako se i on ne slaže s time", objašnjava naša sugovornica situaciju zbog koje ima manju mirovinu nego što bi trebala imati.

Slala je žalbe prvo HZMO-u, zatim Upravnom sudu i na kraju Višem Upravnom sudu, ali je na koncu opet dobila isti izračun mirovine s njoj nejasnim objašnjenjem.

'Kažnjena' jer je rodila dvoje djece

Druga okolnost koja je utjecala na mali iznos obračunate joj mirovine bile su njene dvije trudnoće.

"Imam dvoje djece i veći dio obje trudnoće morala sam mirovati i ležati u bolnici. Sina sam rodila prije vremena pa sam, prema preporuci liječnika, zbog određenih problema morala biti doma s njim do njegove dvije i pol godine starosti. Nismo imali baka-servis pa sam često ostajala doma na bolovanju kada su se djeca razbolijevala dok su bila mala. Tih četiri, pet godina također mi značajno narušavaju izračun mirovine" kaže naša sugovornica.

Prema njezinom (i ne samo njezinom) mišljenju, nije u redu da zaposlene majke budu doživotno kažnjene prilikom izračuna mirovine zato što su rodile djecu. Također smatra da im godine porodiljnog ne bi trebalo uzimati u obzir prilikom izračuna mirovine jer ga značajno narušavaju.

Otišla u HZMO i ostala šokirana

Zbog male mirovine i prijevremenog odlaska u mirovinu, Goranka Fejer je u svibnju 2021. godine odlučila iskoristiti mogućnost rada na pola radnog. Zaposlila se u Udruzi za osobe s invaliditetom CeDePe kao osobni asistent za znatno nižu plaću od one kakvu je imala tijekom radnog vijeka.

"Iako primam mirovinu, ja i dalje od plaće za koju radim plaćam porez i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Planiram raditi još malo, do rujna iduće godine, dok ne napunim 64 godine i ne steknem uvjete za punu starosnu mirovinu", objašnjava nam.

Nedavno je išla u HZMO informirati se o novom izračunu svoje mirovine. I ostala je šokirana.

"Vrlo je vjerojatno da će mi zbog male plaće koje imaju osobni asistenti novi izračun mirovine biti manji od trenutne mirovine, iako ću tada imati još novih pet i pol godina staža na pola radnog vremena za koja će biti uplaćena sva davanja. Isto tako sam saznala da kod novog izračuna mirovine neću imati pravo na godinu dana za svako dijete zato što sam već u izračunu prijevremene mirovine dobila šest mjeseci za svako dijete. To pravo navodno imaju samo nove umirovljenice i one koje ostvare pravo na novi izračun, a u prvom izračunu za djecu nisu dobile ništa. To mi je isto nevjerojatno i nepravedno", kaže.

"Oni u prijevremenoj mirovini višestruko kažnjeni"

I za kraj kaže da će prilikom novog izračuna, iako će tada ispunjavati uvjete za punu mirovinu - i godine života i godine staža, svejedno imati penaliziranu mirovinu sve dok ne napuni 70 godina.

"I da ostanem dalje raditi ne bi ostvarivala pravo na beneficije za dulji ostanak u radnom odnosu. Kao da se stimulira rad na crno, jer čovjek koji radi prijavljeno na pola radnog vremena i uplaćuje sva davanja, nakon odlaska u prijevremenu mirovinu nema od toga gotovo ništa kod novog izračuna mirovine. Zna se da ljudi u prijevremenoj mirovini u prosjeku imaju puno više staža od ljudi u starosnoj mirovini, ali su višestruko kažnjeni. Većina ljudi je u prijevremene mirovine bila prisiljena otići iako to nije bio njihov izbor niti želja", kaže.

"Cijeli život su uplaćivali i izdvajali iz svojih plaća i onda im oni koji imaju mirovine koje ne podliježu tim pravilima određuju i limitiraju iznose njihovih mirovina neovisno o izračunu i njihovim uplatama u Mirovinsko", dodala je na kraju.

HZMO reagirao na tvrdnje Goranke Fejer

Na nekoliko navoda umirovljenice Goranke Fejer u ovom članku reagirali su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prenosimo njihov odgovor u cijelosti.

"Prema članku 99. ZOMO-a navodi se „Ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili više mirovina prema ovome Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“. Stoga je netočan je navod u tekstu da se u slučaju ponovnog određivanja mirovine ista isplaćuje u manjem iznosu. Prema važećim zakonskim odredbama, korisniku se uvijek određuje i isplaćuje povoljnija mirovina, sukladno članku 99. ZOMO-a.

Također, netočna je tvrdnja da sustav mirovinskog osiguranja ne prepoznaje razdoblja trudnoće i rodiljnih dopusta. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025., za svako rođeno ili posvojeno dijete roditelju - majci ili posvojiteljici u stvarno ostvaren mirovinski staž dodaje se razdoblje od 12 mjeseci. Riječ je o demografskoj mjeri pronatalitetne politike u odnosu na buduće umirovljenice kojoj je cilj smanjiti rodni jaz u visini mirovina žena (majki, odnosno posvojiteljica) u odnosu na mirovine muškaraca.

Dakle, u slučaju ponovnog određivanja mirovine, iznos nove mirovine odredit će se uračunavanjem dodanog staža iz članka 37. ZOMO-a, odnosno dodat će se 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Nadalje, za godine za koje nisu poznati podaci o plaći ne može se, kako se sugerira u tekstu, uzeti vrijednosni bod 1,0 jer je isto propisano samo za slučaj kada nema podataka o plaći niti za jednu godinu u kojoj je ostvaren staž osiguranja. Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se isključivo prema stvarno ostvarenim plaćama ili osnovicama osiguranja, sukladno članku 81. ZOMO-a.

Informativni izračun nije dio postupka

Naposljetku, naglašavamo da informativni izračun mirovine nije dio upravnog postupka, te se konačni izračun nove mirovine provodi tek po prestanku radnog odnosa i podnošenju službenog zahtjeva za određivanje mirovine, pri čemu će se uzeti u obzir svi podaci o ostvarenom stažu i plaći.

Ovim putem molimo korisnicu iz Vašeg teksta da se službeno obrati HZMO-u radi informativnog izračuna mirovine, budući da to dosad nije učinila, stoga nije bilo temelja za tvrdnju da će joj mirovina biti manja nakon rada do polovice punog radnog vremena.

Naime, netočnim tvrdnjama nepotrebno se dovodi u zabludu korisnike mirovina koji rade uz mirovinu, zbog čije je dobrobiti i na zahtjev umirovljeničke populacije, novim ZOMO-om proširen krug korisnika mirovina koji mogu raditi i istovremeno primati mirovinu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje postupa isključivo u skladu sa zakonom i primjenjuje odredbe pozitivnih propisa jednako prema svim korisnicima i osiguranicima."